Top
 

Svjetski kup & naša Alba

Svjetski kup

Ove godine smo za razliku od prijašnjih išli i na utrke svjetskog kupa. Svjetski kup se sastoji od četiri utrke, dva sprinta i dvije klasike. Prve dvije su bile u Banja Luci, a druge dvije u Celju.

Banja Luka 08.-10.06.

Put nas je još jednom ove godine doveo do susjeda u Banja Luku. Uvijek se ponovo veselim susretu s poznatim gradom i dobro raspoloženim ljudima. Krenuli smo u petak nešto prije podneva. Opet stara postava: Luka, Čida i ja. I ovog puta bez trenera.

Stigli smo točno u vrijeme ručka, tako da smo prvo posjetili ćevabđinicu “Kod Muje”. U Banja Luci stvarno znaju napraviti dobre ćevape. Nakon obveznog mjerenja čamaca odradili smo trening, iako nam je rijeka toliko poznata da bi je skoro mogli žmirečki odvoziti. Vrbas je meni jedna od dražih i ljepših rijeka i bilo je jako lijepo ponovno veslati na njoj. Staza se nalazi u dubokom kanjonu okomitih stijena, a rijeka je široka, pa nema opasnosti od zabijanja u obalu i stijene, a opet ima velikih valova, ruža i vrtloga što je čini tehnički zahtjevnom. Čamcem dugim 4,3 m i veslom samo s jedne strane nije lako upravljati po takvoj vodi.

Alba u svom čamcu na Svjetskom kupu

Alba u svom čamcu na Svjetskom kupu

Drugi dan je već bila utrka klasike.

Na startnoj livadi je bio pas koji je nosio cjepanicu i tražio od ljudi da mu je bacaju. I naravno, svaki put kad bi mu je netko bacio on bi trčao točno ispod nje, pa bi ga ponekad i udarila. Probali smo mu baciti neki drugi štap, ali za njega nije uopće mario. Volim se utrkivati u Banja Luci. Staza mi je već dobro poznata, jer smo tu već odradili puno priprema i utrka. A i ljude već poznam, što mi pomaže da se riješim treme, barem donekle.

Utrku sam dobro odvozila i završila na 6. mjestu.

Treći dan je bila utrka sprinta. S obzirom na konkurenciju nisam imala velika očekivanja.

Prije starta sam uživala u društvu drugih natjecatelja, gledatelja i organizatora. Čak sam razgovarala s Francuskinjom koja ne zna engleski, a ja ne znam francuski. Tu sposobnost komunikacije stekla sam radeći u Raftreku. Na Zrmanji su takve situacije prilično česte. Saznala sam zanimljive pojedinosti iz života Francuskih natjecateljki, koje će za sada morati ostati tajne.

Utrku kvalifikacija sam dobro odvozila i zauzela 4. mjesto. To me poprilično iznenadilo i nisam vjerovala dok nisam vidjela rezultate. S tom vožnjom sam postigla direktan ulazak u finale, gdje sam, uz svu tremu, uspjela zadržati 4. mjesto.

Alba u svom čamcu iz druge perspektive

Alba u svom čamcu iz druge perspektive 🙂

Celje 15.-17.06.

U Sloveniji su nas čekale još dvije utrke.

Po običaju, opet smo išli bez trenera, samo s vozačem. To je poprilično teško, on je osoba koja nam ukazuje na naše pogreške u vožnji, ali i brine o svim detaljima organizacije našeg boravka za vrijeme utrke. Stigli smo taman da imamo dovoljno vremena isprobati stazu klasike i odmoriti se prije utrke.

Klasika se vozila na Savi u Hrastniku. Dečki su startali sat i pol prije mene, tako da je za njima otišlo i vozilo, a ja sam ostala sama na startu. Za čudo, baš ovog puta nije bilo nikoga s kim bih se družila kraj starta, pa sam ranije otišla  na vodu zagrijati se, te se dobro pripremila za trku.

Odmah nakon starta slijedio je najteži dio staze. Prvo velika rola koja se ne može izbjeći, a zatim ruže koje čamac bacaju na sve strane, i na kraju veliki valovi. Ostatak staze bio je ravan sve do cilja, gdje je bio lagani pad i valovi. Na divljim djelovima bili su spasioci u kajacima i navijali za sve natjecatelje, bez obzira na zemlju. To je uvijek poseban doživljaj.

Svjetski Kup divlje vode-Alba-Raftrek Adventure Travel

Alba na Svjetski Kup divlje vode

Trku sam završila kao peta.

Nakon utrke smo se preselili u Celje, gdje nas je idući dan čekao sprint.

Savinja u Celju je prilično mirna i plitka, ali domaći kajakaši su složili kamenje i napravili kratku stazu. Svaka čast. Sad se pokušavaju izboriti za dopuštenje da izgrade pravu stazu.

Ujutro smo imali trening, popodne su bile kvalifikacije, a navečer finale pod reflektorima. Nitko od sportaša nije ljubitelj natjecanja pod reflektorima zbog loše vidljivosti i umora na kraju dana. Ali za gledatelje je noćna utrka poseban doživljaj. Tako se i u Celju skupilo puno publike koja je glasno navijala za domaće natjecatelje, a oni su ostvarili odlične rezultate.

Noćna vožnja, Svjetski Kup

Noćna vožnja, Svjetski Kup

Utrku sam završila kao osma, a u ukupnom poretku Svjetskog kupa sam peta. Da dobro ste pročitali

U ukupnom poretku Svjetskog Kupa sam PETA.

Poslije utrke je bila organizirana proslava uz glazbu i zakusku, kao zatvaranje sezone za seniore. Zabava i druženje u opuštenoj atmosferi je potrajala do jutra, nakon čega smo se uputili prema Zagrebu. Sad me još čeka Europsko prvenstvo do 23. godine, koje će se održavati u Skopju, u Makedoniji, početkom 8. mjeseca. Nakon te posljednje trke u sezoni veselim se ponovnom odlasku na Zrmanju i druženju s Raftrekovim vodičima.

Evo i linka finala u Celju, ja sam startala u 1:03:55

Nema komentara

Odgovori:

Raftrek travel logo